Pravoslavni vjernici danas obilježavaju Spasovdan, jedan od najvećih hrišćanskih praznika koji se u crkvenom kalendaru slavi kao Vaznesenje Gospodnje. Ovaj veliki praznik prati veliki broj narodnih običaja i vjerovanja koja se prenose generacijama, a naši stari vjerovali su da upravo na današnji dan određene stvari nikako ne bi trebalo raditi jer mogu donijeti nesreću i lošu energiju tokom cijele godine.
Prema hrišćanskom predanju, Isus Hrist proveo je četrdeset dana sa apostolima nakon vaskrsenja, a zatim se vaznio na nebo. Upravo zbog toga Spasovdan ima posebno mjesto među vjernicima i smatra se praznikom spasenja, nade i novog početka.
Narod vjeruje da je Spasovdan jedan od najsretnijih dana u godini, ali samo ukoliko se poštuju običaji koji su ostali sačuvani još od davnina. Mnogi i danas vjeruju da određene navike i ponašanja na ovaj praznik mogu uticati na sreću, zdravlje i blagostanje porodice.
Šta ne valja raditi na Spasovdan?
Prema starim vjerovanjima, na Spasovdan ne bi trebalo spavati preko dana jer se vjerovalo da bi osoba tokom cijele godine mogla biti umorna, pospana i bez energije. Upravo zbog toga stariji ljudi često upozoravaju mlađe da danas izbjegavaju popodnevni san.
Postoji i vjerovanje da žene na Spasovdan ne bi trebalo da se umivaju, muškarci da se briju, a djeca da se kupaju. Iako mnogi danas ove običaje posmatraju kao dio narodne tradicije, brojni vjernici ih i dalje poštuju iz poštovanja prema prazniku i običajima svojih predaka.
Naši stari posebno su vjerovali u moć leskovih grančica na Spasovdan. U mnogim krajevima običaj je bio da ukućani rano ujutro prave male krstiće od leske i postavljaju ih na kuću, njive, štale i dvorišta kako bi zaštitili porodicu od nesreće, bolesti i zla tokom cijele godine.
Zašto se Spasovdan smatra najsretnijim danom u godini?
Spasovdan se smatra i veoma sretnim danom za novi početak. Prema narodnom vjerovanju, upravo danas treba započeti ono što ranije nije išlo od ruke jer se vjeruje da ovaj praznik donosi poseban blagoslov i sreću. Zbog toga su ljudi nekada baš na Spasovdan donosili važne odluke, pokretali poslove ili planirali velike životne promjene.
Posebno mjesto na trpezi nekada je imala cicvara, tradicionalno jelo koje se pripremalo od mlijeka, sira, kajmaka i kukuruznog brašna. Vjerovalo se da upravo ovo jelo donosi napredak, zdravlje i blagostanje domaćinstvu. Pored toga, jagode su često bile prvo voće koje se iznosilo na sto jer su simbolizovale sreću i rodnu godinu.
Mnogi vjernici danas će otići u crkvu i provesti praznik u miru sa porodicom, dok će se u pojedinim mjestima održavati litije i okupljanja povodom ovog velikog praznika. Bez obzira na to koliko ko vjeruje u narodna predanja, jedno je sigurno – Spasovdan i dalje zauzima posebno mjesto u tradiciji i običajima našeg naroda.
I dok jedni smatraju da su stara vjerovanja samo dio tradicije, drugi vjeruju da upravo poštovanje običaja na velike praznike donosi mir, sreću i zaštitu domu i porodici tokom cijele godine.
