Politička scena u Srbiji ušla je u novo i veoma važno razdoblje nakon što je Aleksandar Vučić podnio ostavku na funkciju predsjednika Republike Srbije prije isteka svog drugog predsjedničkog mandata.
Nakon njegove ostavke, predsjedničke dužnosti privremeno je preuzela Ana Brnabić, jedna od najpoznatijih političkih figura u Srbiji posljednjih godina.
Brnabić je javnosti već dobro poznata kao nekadašnja predsjednica Vlade Srbije i predsjednica Narodne skupštine, a njen politički put sada je dobio još jedno veoma značajno poglavlje.
Ipak, važno je odmah naglasiti da Ana Brnabić nije izabrana za novu predsjednicu Srbije na predsjedničkim izborima. Ona predsjedničke dužnosti obavlja privremeno, do izbora novog predsjednika države.
Prema Ustavu Srbije, kada predsjedniku Republike prestane mandat prije vremena, predsjednik Narodne skupštine privremeno preuzima određene predsjedničke dužnosti. Ustav također propisuje da novi predsjednički izbori moraju biti održani najkasnije tri mjeseca od prestanka prethodnog mandata. Constitutional Court
Reuters je 27. septembra objavio da je Vučić podnio ostavku sedam mjeseci prije kraja svog drugog predsjedničkog mandata, čime su otvoreni prijevremeni predsjednički izbori. Ana Brnabić, kao dotadašnja predsjednica parlamenta, preuzima ulogu privremene predsjednice do izbora novog šefa države.
Vučićeva ostavka promijenila političku situaciju
Odluka Aleksandra Vučića da napusti predsjedničku funkciju nije došla u politički mirnom trenutku.
Srbija se nalazi pred prijevremenim parlamentarnim izborima zakazanim za 25. oktobar 2026. godine, a Vučić je najavio da će na tim izborima pokušati da se vrati na funkciju predsjednika Vlade Srbije.
Prema Reutersu, Vučić se povukao sa predsjedničke funkcije kako bi učestvovao na prijevremenim parlamentarnim izborima kao kandidat za premijera ispred Srpske napredne stranke i njenih saveznika. Reuters
Associated Press također navodi da je Vučić odlučio napustiti predsjedničku funkciju i kandidovati se za premijera, čime pokušava zadržati snažan politički uticaj nakon što mu Ustav ne dozvoljava treći uzastopni predsjednički mandat. AP News
Vučić je predsjednik Srbije bio od 2017. godine, a prije toga obavljao je i funkciju predsjednika Vlade.
Više od deset godina bio je centralna politička figura Srbije, pa njegova ostavka predstavlja jednu od najvećih promjena na političkoj sceni zemlje u posljednjih nekoliko godina.
Ana Brnabić sada privremeno obavlja predsjedničke dužnosti
Preuzimanjem predsjedničkih dužnosti Ana Brnabić formalno dolazi na sam vrh državne hijerarhije, ali samo privremeno.
To je veoma važna razlika.
Ona nije pobijedila na predsjedničkim izborima niti je dobila novi puni predsjednički mandat.
Njena trenutna uloga proizlazi iz ustavnog poretka Srbije.
Prema Ustavu Republike Srbije, ukoliko predsjedniku Republike prestane mandat prije isteka vremena na koje je izabran, predsjednik Narodne skupštine preuzima dio predsjedničkih ovlaštenja dok se ne izabere novi predsjednik.
Ustav propisuje da se novi predsjednički izbori moraju održati najkasnije tri mjeseca nakon nastanka takve situacije. Constitutional Court
Reuters navodi da će Brnabić predsjedničke dužnosti obavljati dok novi predsjednik ne bude izabran, a izborni proces mora biti završen u roku od 90 dana. Reuters
Sam Vučić je tokom obraćanja rekao da očekuje da prvi krug predsjedničkih izbora bude održan do kraja decembra.
To znači da Ana Brnabić može nekoliko mjeseci biti osoba koja formalno obavlja predsjedničke poslove Srbije, iako nema puni mandat izabranog predsjednika.
Ko je Ana Brnabić?
Ana Brnabić već gotovo deset godina pripada samom vrhu političkog života Srbije.
Na širu političku scenu dolazi tokom vlasti Aleksandra Vučića, a 2017. godine postaje predsjednica Vlade Srbije.
Njeno imenovanje tada je izazvalo veliku pažnju međunarodne javnosti.
Brnabić je postala prva žena na čelu Vlade Srbije, ali i prva otvoreno gej osoba koja je obavljala funkciju premijera u Srbiji.
Zbog toga je njeno imenovanje imalo veliki simbolički značaj i izvan same Srbije, posebno zato što se dogodilo u tradicionalno konzervativnom političkom i društvenom okruženju Balkana.
Tokom narednih godina ostala je jedan od najbližih političkih saradnika Aleksandra Vučića.
Na funkciji premijerke provela je više mandata, a zatim je prešla na mjesto predsjednice Narodne skupštine Srbije.
Upravo joj je funkcija predsjednice parlamenta omogućila da nakon Vučićeve ostavke preuzme privremeno obavljanje predsjedničkih dužnosti.
Od premijerke do predsjedničke funkcije
Politički put Ane Brnabić neobičan je i po tome što je u relativno kratkom periodu prošla kroz nekoliko najvažnijih državnih funkcija.
Prvo je bila ministrica državne uprave i lokalne samouprave, zatim predsjednica Vlade Srbije, potom predsjednica Narodne skupštine, a sada privremeno obavlja i predsjedničke dužnosti.
Takav razvoj događaja dodatno pokazuje koliko je Brnabić ostala važna unutar vladajuće političke strukture Srbije.
Njeni politički protivnici godinama je kritikuju zbog bliskosti s Vučićem i tvrde da ključne političke odluke nije donosila samostalno.
Sa druge strane, predstavnici vlasti ističu njen rad na digitalizaciji državne uprave, modernizaciji institucija i ekonomskim projektima.
Bez obzira na političke stavove prema njoj, činjenica je da je Brnabić tokom posljednjih godina postala jedna od najprepoznatljivijih političkih osoba iz Srbije.
Zašto je podatak da je otvoreno gej bio toliko važan?
Kada je Ana Brnabić 2017. godine imenovana za premijerku Srbije, veliki broj svjetskih medija upravo je njenu seksualnu orijentaciju izdvojio kao historijski važan detalj.
Razlog je bio jednostavan.
U velikom dijelu Balkana pitanja prava LGBT osoba i dalje izazivaju snažne političke i društvene podjele.
Dolazak otvoreno gej osobe na mjesto predsjednice Vlade zbog toga je predstavljao presedan.
Ipak, tokom njenog premijerskog mandata dio LGBT aktivista kritikovao je Brnabić tvrdeći da njen lični primjer nije doveo do dovoljno velikih institucionalnih promjena kada su u pitanju prava LGBT osoba.
Sa druge strane, njeni politički saveznici isticali su upravo činjenicu da Srbija ima otvoreno gej premijerku kao dokaz promjena u društvu.
Zbog toga je njena seksualna orijentacija godinama bila tema koja je imala i simboličku i političku dimenziju.
Danas, međutim, njen dolazak na mjesto privremene predsjednice prije svega treba posmatrati kroz ustavnu proceduru i aktuelnu političku situaciju u Srbiji.
Srbija pred dva važna izborna procesa
Situaciju dodatno komplikuje činjenica da Srbija sada praktično ulazi u dva velika izborna procesa.
Prijevremeni parlamentarni izbori zakazani su za 25. oktobar, dok će predsjednički izbori morati uslijediti najkasnije nekoliko mjeseci nakon Vučićeve ostavke. Reuters
Na parlamentarnim izborima očekuje se odmjeravanje snaga između vladajuće Srpske napredne stranke i više opozicionih blokova.
Posebnu pažnju privlače političke inicijative povezane sa studentskim protestima koji su tokom prethodnih godina postali jedan od najznačajnijih oblika protivljenja vlastima.
Reuters navodi da će se na izborima Vučićeva SNS i njeni saveznici suočiti, između ostalih, sa studentskim antikorupcijskim pokretom Students Win i opozicionim savezom European Serbia. Reuters
Rezultat tih izbora mogao bi značajno uticati na budući odnos političkih snaga u zemlji.
Protesti su obilježili posljednji dio Vučićevog mandata
Vučićeva ostavka dolazi nakon dugog perioda političkih tenzija i protesta.
Veliki protestni pokret razvio se nakon tragedije na željezničkoj stanici u Novom Sadu u novembru 2024. godine.
U urušavanju nadstrešnice poginulo je 16 ljudi.
Tragedija je izazvala veliko nezadovoljstvo javnosti, a protesti su se vremenom proširili na zahtjeve za većom političkom odgovornošću, transparentnošću i borbom protiv korupcije. Reuters
Studentski pokret postao je posebno vidljiv.
Protesti su organizovani u više gradova Srbije, a studenti su zahtijevali objavljivanje dokumentacije i utvrđivanje odgovornosti za tragediju.
Političke tenzije prenijele su se i u Narodnu skupštinu.
Još krajem 2024. godine došlo je do fizičkih sukoba među zastupnicima tokom rasprave u parlamentu, upravo u vrijeme kada je Ana Brnabić bila predsjednica Narodne skupštine. Reuters
Sve to stvorilo je političku atmosferu u kojoj su prijevremeni izbori postajali sve izgledniji.
Vučić želi povratak na mjesto premijera
Jedan od najvažnijih dijelova cijele priče jeste Vučićev politički plan nakon ostavke.
Njegovo povlačenje ne znači nužno i povlačenje iz politike.
Naprotiv.
Prema Reutersu i AP-u, Vučić planira učestvovati na prijevremenim parlamentarnim izborima i pokušati ponovo postati predsjednik Vlade Srbije. Reuters
Ako njegova politička opcija osvoji dovoljno glasova i uspije formirati parlamentarnu većinu, Vučić bi se tako nakon gotovo deset godina mogao vratiti na premijersku funkciju.
On je tu dužnost već obavljao od 2014. do 2017. godine.
Zbog toga predstojeći izbori neće predstavljati samo borbu za sastav parlamenta.
Oni će odlučivati i o tome kakvu će ulogu Vučić imati u političkom sistemu Srbije nakon završetka svog predsjedničkog mandata.
Šta predsjednik Srbije zapravo može raditi?
Funkcija predsjednika Srbije veoma je važna, ali Srbija je parlamentarna republika.
To znači da izvršnu vlast prvenstveno vodi Vlada.
Ustav navodi da predsjednik predstavlja Srbiju u zemlji i inostranstvu, proglašava zakone, predlaže mandatara za sastav Vlade nakon konsultacija sa parlamentarnim strankama, postavlja i opoziva ambasadore na prijedlog Vlade, prima akreditivna pisma stranih diplomata, daje pomilovanja i odlikovanja te obavlja druge ustavom propisane poslove.
Predsjednik je također, u skladu sa zakonom, vrhovni komandant Vojske Srbije. Constitutional Court
Vlada, s druge strane, vodi unutrašnju i vanjsku politiku i predstavlja nosioca izvršne vlasti. Constitutional Court
To je posebno važno u kontekstu Vučićeve želje da se vrati na mjesto premijera.
Premijerska funkcija u formalnom ustavnom smislu nosi veliki dio izvršne vlasti.
Hoće li Ana Brnabić ostati predsjednica?
Za sada nema osnova da se kaže da će Brnabić trajno ostati na toj funkciji.
Ona je privremena predsjednica.
Novi predsjednik mora biti izabran na izborima.
Reuters navodi da nekoliko glavnih političkih blokova u trenutku Vučićeve ostavke još nije objavilo svoje predsjedničke kandidate. Reuters
Zbog toga je trenutno prerano govoriti ko će biti sljedeći trajno izabrani predsjednik Srbije.
Brnabić bi teoretski mogla biti kandidat ukoliko je neka politička opcija predloži, ali takvu kandidaturu ne treba pretpostavljati bez zvanične potvrde.
Za sada je njena uloga jasno određena: obavljanje predsjedničkih poslova do završetka izbornog procesa.
Kakvu ulogu će Brnabić imati u narednim mjesecima?
U narednom periodu njena pozicija mogla bi biti posebno značajna zbog nekoliko razloga.
Prije svega, zemlja ulazi u period parlamentarnih i predsjedničkih izbora.
Istovremeno, političke podjele u društvu ostaju veoma izražene.
Tu su i kontinuirani protesti, zahtjevi opozicije za institucionalnim promjenama, kao i pitanja odnosa Srbije sa Evropskom unijom, Rusijom, Kinom i Sjedinjenim Američkim Državama.
Kao osoba koja privremeno obavlja predsjedničku funkciju, Brnabić će morati obavljati institucionalne obaveze koje pripadaju predsjedniku sve dok novi predsjednik ne stupi na dužnost.
Međutim, njen mandat neće biti jednak punom petogodišnjem mandatu predsjednika izabranog neposredno od građana.
Politička karijera koja je stalno bila povezana s Vučićem
Gotovo cijeli politički uspon Ane Brnabić vezan je za period političke dominacije Aleksandra Vučića.
Vučić ju je predložio za predsjednicu Vlade nakon što je 2017. godine prešao sa premijerske na predsjedničku funkciju.
Brnabić je zatim više godina vodila Vladu.
Nakon promjene sastava vlasti prešla je u Narodnu skupštinu, gdje je postala predsjednica parlamenta.
Sada se, nakon Vučićeve ostavke, ponovo nalazi na funkciji koja je direktno vezana za njegovu političku odluku.
Zbog toga će njen privremeni predsjednički mandat gotovo sigurno biti posmatran i kroz pitanje budućnosti političkog sistema koji je tokom prethodne decenije bio snažno obilježen Vučićevim uticajem.
Srbija ulazi u veoma neizvjestan politički period
Predstojeći mjeseci mogli bi biti među politički najvažnijim u Srbiji u posljednjih nekoliko godina.
Zemlja će prvo birati novi saziv parlamenta.
Nakon toga slijedi izbor novog predsjednika Republike.
Istovremeno, Vučić pokušava napraviti politički prelazak sa predsjedničke na premijersku funkciju.
Opozicija i studentski pokreti pokušavaju iskoristiti izbore kao priliku za promjenu odnosa snaga.
Sve to se događa u društvu koje je posljednje dvije godine obilježeno protestima, političkim tenzijama i snažnim raspravama o korupciji, institucijama i odgovornosti vlasti.
U centru tog prijelaznog perioda sada se nalazi Ana Brnabić.
Od historijskog imenovanja 2017. do privremene predsjedničke funkcije
Kada je prije gotovo deset godina postala premijerka, Brnabić je ušla u historiju Srbije.
Bila je prva žena na toj funkciji i prva otvoreno gej premijerka zemlje.
Danas se njena politička karijera ponovo nalazi u centru regionalne pažnje.
Ovoga puta razlog je činjenica da nakon ostavke Aleksandra Vučića privremeno obavlja predsjedničke dužnosti.
Ipak, razliku između privremenog obavljanja funkcije i punog predsjedničkog mandata važno je jasno naglasiti.
Ana Brnabić trenutno jeste na čelu države u ustavnom smislu privremenog obavljanja predsjedničkih poslova, ali nije izabrana za predsjednicu Srbije na petogodišnji mandat.
Novi predsjednik mora biti izabran na izborima koji će, prema Ustavu i informacijama koje su objavili međunarodni mediji, biti održani najkasnije u roku od tri mjeseca nakon Vučićeve ostavke. Constitutional Court
Do tada će Brnabić biti jedna od ključnih osoba u političkom sistemu Srbije.
A ono što slijedi nakon toga zavisit će od rezultata parlamentarnih izbora, izbora novog predsjednika i političkih odluka koje će uslijediti nakon jednog od najznačajnijih preokreta na srbijanskoj političkoj sceni posljednjih godina.
Jedno je sigurno: ostavkom Aleksandra Vučića završeno je jedno poglavlje njegovog predsjedničkog mandata, ali borba za političku moć u Srbiji tek ulazi u novu fazu.
